|
ODRŽANA SKUPŠTINA SAVEZA SLEPIH SRBIJE
Godišnja skupština Saveza slepih Srbije kojoj su prisustvovali predstavnici 54 područne organizacije iz Vojvodine, centralne Srbije i Kosova i Metohije, održana je danas u Kragujevcu. Organizovanje ovako velikog i značajnog skupa, svojevrsno je priznanje gradu za podršku koju lokalna samouprava pruža organizacijama koje brinu o licima sa posebnim potrebama, što je potvrdio i predsednik Saveza slepih Srbije, gospodin Milan Stošić, član Gradskog veća, koji je predsedavao ovim skupom.
Zamenik gradonačelnika, Saša Milenić, poručio je da će grad i ubuduće biti partner lica sa posebnim potrebama u rešavanju ključnih problema sa kojima se svakodnevno susreću.
Problemi sa kojima se susreću slepa i slabovida lica su mnogobrojni, ali oni najkrupniji tiču se zapošljavanja i profesionalnog osposobljavanja.
Skupština Saveza slepih Srbije na današnjem zasedanju usvojila je program aktivnosti u 2007. godini u kome je akcenat stavljen na stvaranje uslova za ravnopravan život slepih i slabovidih lica sa ostalim članovima zajednice, obrazovanje i profesionalno osposobljavanje, zapošljavanje, rehabilitaciju, nabavku specijalnih pomagala, kao i rad na zadovoljenju njihovih potreba u oblasti kulture i sporta.
VIDOVDANSKI MARATON ZA MIR
Grad Kragujevac danas je bio domaćin vidovdanskog Maratona za mir, devetog po redu, koji tradicionalno organizuje Atletski klub iz Beograda. Maraton za mir krenuo je iz Novog Sada na Vidovdan, odakle će se preko Beograda, Kragujevca, Varvarina, Kruševca i Niša uputiti ka svom cilju, groblju Zejtinlik u Solunu gde će odati poštu srpskim ratnicima.
Učesnici tradicionalnog Maratona za mir, boraveći u Kragujevcu, odali su poštu poginulim srpskim vojnicima u ratovima koji su vođeni devedesetih kraj spomenika Uspenje na platou ispred Robne kuće, nakon čega su obišli Šumarice i položili vence kraj spomenika Petom tri gde su im se pridružili članovi Atletskog kluba "Radnički" iz Kragujevca.
Oko petnaestoro maratonaca iz Srbije i Republike Srpske, među kojima ima i onih koji nisu propustili ni jedan od devet vidovdanskih maratona, i ove godine trče pod sloganom "Trčimo za mir Balkana – za radostan osmeh dece".
DEČJI DOM "MLADOST" DOBIO PRODAJNU GALERIJU
U ulici Kralja Petra I, danas je otvorena prodajna galerija umetničkih predmeta i rukotvorina koji će se izrađivati u radionicama ustanova socijalne zaštite, a opremljena je zajedničkim sredstvima grada Kragujevca i italijanskog grada Akvila.
Slavica Saveljić, glavni gradski stručnjak za socijalnu politiku, uručila je ključeve i predala na upotrebu ovaj prostor direktoru Centra za socijalni rad i upravniku Dečjeg doma "Mladost".
- Ovim projektom grad je hteo da objedini sve institucije socijalne zaštite i da pre svega pomogne deci iz Dečjeg doma "Mladost" koja po završetku škole treba da se osamostale i pronađu posao. Stan i posao su dve ključne stvari koje ovoj deci nedostaju nakon navršenog punoletstva kako bi se osamostalili. Grad je već pomogao osnivanje dve kuće na pola puta u kojima su deca koja napuštaju dečji dom zbrinuta na neko vreme, a otvaranjem ove prodavnice povećali smo šanse za njihovo zapošljavanje, bilo da su zaposleni u samoj prodavnici ili da rade u nekoj od radionica – rekla je Slavica Saveljić.
Grad je u ovom projektu učestvovao ustupanjem prostora i plaćanjem komunalnih usluga u narednom periodu, grad Akvila kao partner na ovom projektu uložio je 20 000 evra, a pomoć u opremanju nameštajem pružila je i kragujevačka firma "Blažeks".
''DAJTE KRV''
U cilju promocije dobrovoljnog davalaštva krvi a radi obezbedjenja dovoljnih količina krvi u tradicionalno deficitarnom letnjem periodu,Institut za transfuziju krvi Srbije i RTV B92 pokrenuli su kampanju ''Ulepšajte dan sebi i drugima-dajte krv''.
Pored svakodnevnih akcija na beogradskom Trgu Republike tokom jula i avgusta akcija će se organizovati u još 50-ak gradova i opština u Srbiji. Grad Kragujevac je prihvatio da se uključi u ovu humanitarnu akciju i uz pomoć GO Crvenog krsta i Centra za transfuziju Kliničkog centra u utorak 3. jula u vremenu od 9 do 16 časova u stakleniku ''Velikog Miloša'' organizovaće akciju dobrovoljnog davanja krvi s ciljem da se priključi što veći broj naših sugrađana, pre svega onih koji nikada do sada nisu dali krv.
Zamenik predsednika Skupštine grada Kragujevca Jovan Pavlović Bojadžić pozvao je kragujevčane da uzmu učešće u ovoj kampanji rekavši da će promoter akcije u Kragujevcu biti naš istaknuti odbojkaški reprezentativac Dejan Brđović. Željko Kovačević iz Instituta za transfuziju krvi Srbije rekao da je dosadašnja iskustva iz Beograda govore da se od ukupnog broja davalaca preko 60% prvi put odazvalo ovom pozivu što i jeste cilj kampanje-da animira nove davaoce. Tokom 2006.godine u Kragujevcu je prema podacima GO Crvenog krsta prikupljeno 6703 jedinice krvi a kako je rekla sekretar Crvenog krsta Nevenka Bogdanović posebno je značajno što se u tom periodu u akcije uključilo i 177 kragujevačkih srednjoškolaca što govori o tome da se svest mladih, po ovom pitanju, menja nabolje.
Svi učesnici današnje konferencije za novinare u zgradi Grada, na kojoj je promovisana kampanja ''Ulepšajte dan sebi i drugima-dajte krv'' pozvali su kragujevčane da im se u utorak 3.jula pridruže u stakleniku ''Velikog Miloša'' i daju krv.
Na kraju kampanje biće izabran najuspešniji grad ili opština na osnovu prostora gde je akcija održana, broja davaoca, uključenje uglednih poznatih osoba kao i prisustvo lokalnih medija. Pobednik kapmanje biće promovisan u polusatnoj emisiji na TV B92.
USPEH KRAGUJEVAČKE ŽENSKE ODBOJKE
U zgradi Grada, zamenik predsednika Skupštine Jovan Pavlović Bojadžić i član Gradskog veća za oblast obrazovanja i sporta Nada Milićević priredili su danas prijem za odbojkašice ORK ''Radnički'' koje su na juniorskom prvenstvu Srbije osvojile drugo mesto.
U ime gradonačelnika i Gradskog veća rukovodstvu i odbojkašicama ORK ''Radnički'' na postigutom rezultatu čestitala je Nada Milićević koja je rekla da je najvažnije da Kragujevac ima ovako sjajne devojke i sjajne sportske ekipe koje neprekidno beleže odlične rezultate u različitim sportskim disciplinama.
''Za Gradsko veće je najvažnije da tim i takvim ljudima stvorimo što bolje uslove za trening koji je preduslov za postizanje sportskih rezultata. Mi ulažemo u razvoj sporta od najnižeg nivoa, osnovnog obrazovanja gde dečaci i devojčice počinju da se bave sportom kao psiho-fizičkom aktivnošću koja je veoma važna za parvilan rast i razvoj. U proteklom periodu izgradjene su mnogobrojne sale za fizičko u osnovnim i rekonstruisane iste u srednjim školama. Kada govorimo o većim investicijama u ovoj oblasti neophodno je pomenuti da se privodi kraju rekonstrukcija gradskog stadiona ''Čika Dača'', da se ušlo u proceduru realizacije ideje da grad dobije zatvoreni bazen, privode se kraju radovi na izgradnji sportske hale u Velikom parku a po završteku sportske hale u okviru Bogoslovije grad će dobiti takođe značajne sportske kapacitete'', rekla je Nada Milićević.
U ime Skupštine grada odbojkašice i rukovodstvo ŽOK ''Radnički'' pozdravio je zam. predsednika Jovan Pavlović Bojadžić koji je rekao da ženska odbojka u Kragujevcu nikada nije tretirana kao sport u kome se mogu postići zapaženi rezultati. ''Ono što ste vi ostvarili je za savki respekt i pokazuje da ženska odbojka u našem gradu ima perspektivu. Mi kao grad ćemo učiniti sve što možemo da vam pomognemo kako bi ste bili još bolje', rekao je Bojadžić.
Rukovodstvo OŽK ''Radnički'' zahvalilo je gradu na podršci, kako u organizaciji turnira na kome je učestovalo osam ekipa, od kojih je 6 iz najvišeg ranga takmičenja a na kome su naše odbojkašice osvojile drugo mesto tako i na materijalnoj pomoći tokom same takmičarske sezone. Kako su rekli predstavnici kluba više od 20 godina Kragujevac u ženskoj odbojci nije ostvario ovakav rezultat a krajnji cilj odbojkašica i rukovodstva ''Radničkog'' je ulaza u prvu ligu.
''UZNESENJE''
U prisustvu rodbine, predstavnika grada, Udruženja ratnih vojnih invalida i Vojske Srbije danas je na platou ispred Robne kuće u centru Kragujevca otkriven i osveštan spomenik palim borcima u ratovima od 1990.godine.
Osveštenje spomenika i parastost kragujevčanima stradalim u ratovima od 1990.godine služili su sveštenici šumadijske eparhije. Vence na ovo spomen obeležje u centru Kragujevca položili su: u ime grada glavni gradski arhitekta i Miodrag Popović i načelnik Gradske uprave za vanprivredu Lela Makojević, predstavnici Vojske Srbije,Udruženja RVI,članovi porodica i prijatelji tragično stradalih kragujevčana.
Spomenik koji nosi simboličan naziv ''Uznesenje'' rad je arhitekte Nataše Atanasijević i vajara Zorana Ilića. Sam postament visok je pet a čitav spomenik devet i po metara. Pored monumenta spomenik ima i partermi deo, koji je postavljen na ''brdašcu'' visokom 60cm, dok su na stepeničastom delu sa četiri ploče uklesana imena 70 kragujevčana koji su živote izgubili u ratovima od 1990.godine i grbovi grada i Udruženja RVI. Postament i ogromna kugla, prečnika četiri metra a teška 22,5 tona, izrađeni su od tamnog betona patiniranog sivozarđalom masom.
Na kugli se nalazi dvadestak ljudskih figura koje se simbolično uspinju ka svetlosti, do koje, nažalost neće stići. Na vrhu ogromne kugle nalazi se otvor iz koga će dopirati svetlost iz laserskog reflektora tako da se spomenik može videti iz bilo kog dela grada. Sredstva za podizanje ovog monumentalnog spomen obeležja, čija gradnja je počela u aprilu 2006.godine, u iznosu od 4,5 miliona dinara izdvojena su iz gradskog budžeta.
ASFALT U NASELJU ŠUMARICE
Simboličnim presecanjem vrpce, glavni gradski stručnjak za razvoj gradskih resursa Nebojša Vasiljević pustio je u saobraćaj prvu asfaltiranu ulicu u naselju Šumarice. Reč je o ulici Omladinske čete koja je asfaltirana u dužini od 300 metara a vrednost radova, koji su finansirani iz sredstava NIP - a, je devet miliona dinara.
"Ovo je slika opredeljenja sadašnje lokalne uprave, rekao je Vasiljević, da i u mesnim zajednicama koje su bile zapostavljene, krenu radovi na urbanizaciji naselja. Nakon ulice Omladinske čete, u planu je asfaltiranje ješ dve ulice Nikolije Koke Petrović i Pjera Hansona, čime će biti zatvoren prvi kružni potez urbanizacije tog dela grada".
Istovremeno u naselju Šumarice u toku su radovi na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži, tako da je u ovoj i prethodnoj godini, zajedno sa gasifikacijom, u poboljšanje uslova života u mesnoj zajednici Šumarice uloženo 60 miliona dinara.
IZLOŽBA ZA GINISA
U Medija centru "Šumadija sajma" danas je najavljena izložba fotografija "Moja ljubav" Radoja Milivojevića – Čika Radeta, poznatog kragujevačkog fotoreportera, koja će svečano biti otvorena sutra, u 12 časova, u prostorijama "Šumadija sajma".
Izložba se sastoji od 18 735 fotografija, koje su uglavnom crno-bele, a na njima su zabeleženi najznačajniji momenti iz života ovog grada. Izložba je postavljena na skelama koje pripadaju preduzeću "Kazimir Veljković", i prema rečima autora, njima je izgrađeno više od polovine objekata u gradu.
Ovom izložbom, Čika Rade obeležava 55 godina svog umetničkog rada koje je proveo najvećim delom radeći kao fotoreporter u Narodnom muzeju i kragujevačkom nedeljniku "Svetlost".
Još davne 1953. godine, Čika Rade je kao šesnaestogodišnjak započeo šegrtovanje kod tada uglednog majstora fotografije Vladimira Markovića, kod koga je učio zanat. Od tada, pa do danas, Čika Rade se nije odvajao od fotoaparata.
Na današnjoj konferenciji za novinare, Čika Rade je govorio o svojoj obimnoj foto-dokumentaciji i arhivi koja obuhvata oko milion i 200 hiljada negativa i prisećao se lepih, tužnih, smešnih situacija iz svog posla. Prema sopstvenom priznanju najviše voli da slika decu i zato mu je najdraža fotografija ona na kojoj je zabeležio trenutak rođenja bebe, ali se prisetio i trenutaka u kojima je fotografisao mnogobrojne javne ličnosti, političare, ali i jedne utakmice u Vićenci na kojoj je izbačen sa terena jer je šutnuo loptu u toku utakmice i tako pomogao fudbaleru kako bi napravio fotografiju.
Iako poseduje i oko 58 000 digitalnih fotografija u svojoj kolekciji, Čika Rade je posebno ponosan na svoje crno-bele fotografije koje na pravi način prikazuju istoriju Kragujevca i dominiraju ovom izložbom.
OTVOREN DEŽURNI CENTAR U JKP "GRADSKA GROBLJA"
U JKP "Gradska groblja" danas je organizovana konferencija za novinare povodom početka rada Dežurnog centra u okviru ovog preduzeća. Centar će početi sa radom 1. jula, u njemu će raditi sedmoro zaposlenih, a glavni cilj ovog centra, prema rečima direktora, Dragana Radovića, biće unapređenje kvaliteta usluga ovog javno-komunalnog preduzeća i poboljšanje komunikacije sa građanima.
U slučaju smrti, dovoljno je da neko od članova porodice samo pozove Dežurni centar (tel: 370 617 i 370 022) nakon čega će neko od zaposlenih izaći na teren i ponuditi sve usluge koje pruža JKP "Gradska groblja", od završavanje kompletne papirologije, ponude pogrebne opreme, do zakazivanja i organizovanja sahrane i izrade spomenika.
U Dežurnom centru biće zapošljeno 7 radnika koji su prošli neophodne stručne obuke, svi zaposleni imaće ID kartice i jasno obeležje preduzeća zbog eventualnih nesporazuma i žalbi.
Inače, u protekle dve godine. pored nove organizacione šeme i sistematizacije poslova, u ovom preduzeću kupljena je nova računarska oprema i formirana baza podataka, nabavljena su dva nova pogrebna vozila, bager, otpočelo se sa uvođenjem video nadzora, uređen je novi parking prostor na putu prema Petrovcu. Ove nabavke sprovedene su delom iz sopstvenih sredstava, a delom iz sredstava grada Kragujevca.
Direktor, Dragan Radović najavio je da se u narednom periodu planira završetak radova na uvođenju video nadzora, ozelenjavanju Bozman groblja i uređenju novootkupljenih parcela. Unapređenje kvaliteta usluga biće i dalje jedan od naših glavnih prioriteta, kao i uvođenje standarda ISO9001 i ISO2000 u pružanju usluga – rekao je Radović.
On je takođe apelovao na građane koji ne izmiruju svoje obaveze i dugovanja prema ovom preduzeću, s obzirom da su ta dugovanja već premašila cifru od 20 miliona dinara.
NASTAVAK INVESTICIJA ZAVISI OD PRILIVA SREDSTAVA
''Osnovna aktivnost lokalne samouprave u prethodnih sedam dana, nakon usvajanja rebalnsa budžeta, je da sagledamo dokle smo stigli sa planiranim investicijama u ovoj godini i šta možemo realizovati u odnosu na sredstva kojima raspolažemo. Priliv u gradskoj kasi je manji od planiranog ali ćemo se truditi da probleme u finansiranju premostimo davanjem u zakup određenih lokalcija koje su u vlasništvu grada'', rekao je a današnjoj 110. sednici Gradskog veća gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović.
On je podsetio da su najveće planirane investije u Kragujevcu u ovoj godini izgradnja dvomostovlja na Lepenici, izmeštanje buvlje pijace kod ''Elvoda'', izgradnja tj. pokrivanje gradskih bazena, završetak nove hale u Velikom parku... ''Ušli smo u postupak izbora izvođača radova za izgradnju nove buvlje pijace dok idejno rešenje za zatvoreni bazen očekujemo do septembra'', rekao je gradonačelnik Kragujevca i dodao da će ''Milošev venac'' biti proširen do sredine jula.
Zamenik gradonačelnika Saša Milenić, govoreći o najvažnijim aktivnostima lokalne samouprave između dve sednice Gradskog veća, osvrnuo se na odluku RRA o raspodeli regionalnih frekvencija na području Šumadije i Pomoravlja. On je odluku RRA kojom su dve regionalne frekvencije dodeljene, kako je rekao, komercijalnim tv stanicama a ne gradskog RTK koja je javni servis građana, ocenio zapanjujućom.
''Usledila su dva poteza kao reakcija na odluku RRA. Rukovodstvo gradske RTK, koja je konkurisala a nije dobila frekvenciju, uputilo je prigovor, a gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović uputio je predlog predsedniku Vlade Vojislavu Koštunici, resornom ministru i RRA da razmotre mogućnost dodele još jedne regionalne frekvencije ovom području . Nakon jučerašnjeg sastanka rukovodstva RTK sa članovima RRA upućen je zahtev RATELU za dodelu još jedne regionalne frekvencije našem području i mi očekujemo pozitivan odgovor i završetak tog procesa do jeseni'', rekao je Saša Milenić. Zamenik gradonačelnika informisao je članove veća i da započeo postupak rešavanja pitanja kuće Đure Jakšića. Prema njegovim rečima predstoje dogovori sa rukovodstvom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i Direkcije za urbanizam koji će rezultirati donošenjem rešenja koje neće značiti samo zaštitu kuće Đure Jakšića već i stavljanje tog prostora u funkciju kulturnih dešavanja u Kragujevcu.
U nastavku rada članovi Gradskog veća grada Kragujevca su, kao drugostepeni organ, rešavali po žalbama građana koja su izjavljena na rešenja i zaključke Odeljenja za inspekcijski nadzor Gradske uprave za razvoj gradskih resursa i nadzor.
NACIONALNA ORGANIZACIJA OSOBA SA INVALIDITETOM
Upravni odbor Saveza slepih Srbije prihvatio je predlog da se godišnja skupština tog udruženja održi u Kragujevcu u subotu 30. juna, saopštio je novinarima Milan Stošić član Gradskog veća za oblast civilnog sektora. To je skupština koju čine predstavnici iz 54 područne organizacije, tri sa Kosova i Metohije a 12 iz Vojvodine a sama asocijacija ima 12 000 članova. Na skupštini će, rekao je Stošić, biti usvojena značajna dokumenta i programi rada za ovu godinu. Nakon 60 godina postojanja organizacije Saveza slepih prvi put je Kragujevac domaćin a pokrovitelj te manifestacije je lokalna uprava. Značajno je i to, što se godišnja skupština održava u Kragujevcu u godini koja je proglašena godinom solidarnosti i sporta.
Inače, na upravo konstituisanoj Nacionalnoj organizaciji osoba sa invaliditetom, za predsednika je izabran Milan Stošić. Reč je o organizaciji koja je osnovana po modelu evropskog foruma, koji postoji pri Savetu Evrope. Proces formiranja organizacije trajao je pune dve godine a uloga ove organizacije koja okuplja 800 000 osoba sa invaliditetom, što je čak deset posto ukupne populacije u Srbiji, je da se založi za donošenje značajnih sistemskih rešenja, zakona i podzakonskih akata kojima će biti regulisana prava invalida.
Govoreći o trenutnom položaju osoba sa invaliditetom Stošić je posebno pohvalio izmenu zakona o socijalnoj zaštiti, čime je materijalni dodatak koji dobijaju teški invalidi, u iznosu 70 posto od prosečne zarade dostigao 170 evra. U poređenju sa Bosnom i Hercegovinom gde taj dodatak iznosi 30 a u Bugarskoj 50 evra imamo razloga,kaže Stošić, da budemo zadovoljni. Ono što su prioriteti Nacionalne organizacije je rešavanje problema zapošljavanja teških invalida kao i donošenje zakona o invalidskim organizacijama čije se finansiranje trenutno bazira samo na dobroj volji lokalnih samouprava i Vlade Srbije.
SEDNICA SAVETA ZA BEZBEDNOST
Članovima Saveta za bezbednost grada Kragujevca danas je predstavljen sistem zaštite žrtava porodičnog nasilja u Češkoj od strane predstavnika NVO ''Adra'' koji u našem gradu borave u organizaciji NVO''Alternativni krug''.
Goste iz Češke najpre je u Svečanom salonu zgrade Grada primio zamenik predsednika Saveta za bezbednost Milivoje Borić koji je u najkraćim crtama predstavio dosadašnjih rad ovog tela koji je rezultirao činjenicom da već dve godine Kragujevac, od strane relevantnih institucija, dobija priznanje kao najbezbedniji grad u Srbiji. Kada je reč o sistemu zaštite žrtava porodičnog nasilja akcije koje se sprovode u Češkoj i naša iskustva su veoma slična a saradnja NVO ''Adra'' i Saveta za bezbednost grada Kragujevca trebalo bi da u što skorije vreme rezultira otvaranjem regionalnog Centra za prihvat žrtava porodičnog nasilja u našem gradu koji bi pokrivao čitavo područje Šumadije.
Naime, jedan od razloga za posetu predstavnika NVO ''Adra'' iz Češke je da sagledaju mogućnosti izgradnje Centra za prihvat žrtava nasilja u našem gradu koji bi imao regionalni značaj i u kome bi Republika Češke uzela aktivno učešće.
U nastavku rada članovi Saveta za bezbednost analizirali su rad svih radnih tela u periodu između dve sednice. Savet je odlučio da Vladi Srbije uputi pismo u kome će zatražiti da se već postojeća Strategija za borbu protiv korupcije spusti na nivo akcionog plana čime će se omogućiti implementacija Strategije na lokalnom novu. Na predlog Odeljenja za inspekcijski nadzor Savet za bezbednost grada Kragujevca podržao je inicijativu da se, u skladu sa važećim zakonskim propisima, u cilju individualne i generalne prevencije prema pojedinim ugostiteljima pokrene postupak za izricanje zaštitne mere zabrane vršenja određene delatnosti u skladu sa Zakonom o prekršajima.
Prema rečima načelnika ovog odeljenja Miroslave Petrović razlog za pokretanje ove inicijative je što, u pojedinim slučajevima, mere koje preduzima komunalni inspektorat, koji kontroliše radno vreme ugostiteljskih objekta i ekološka inspekcija, koja kontroliše nivo buke u objektima, nemaju trajni karakter. Zato je, kako je navela Petrovićeva, u nekim slučajevima jedino rešenje zabraniti rad pojedinim ugostiteljskim objektima u gradu. Članovi Saveta za bezbednost danas su podržali još jednu inicijativu. Naime, u skladu sa jednim od veoma važnih ciljeva Saveta - zaštitom dece u saobraćaju planirano je da na početku školske godine, 1.septembra, svi đaci prvaci u Kragujevcu, njih oko 1700, dobiju poklon paket koji sadrži bukvar, narukvicu i prsluk sa simbolima zaštite u saobraćaju. Sredstva će, kako se čulo na današnjoj sednici, obezbediti grad iz budžeta a članovi Saveta za bezbednost su uputili poziv svim institucijama koje su raspoložene da uzmu učešće u ovoj akciji.
DODELJENI GRANTOVI
Ceremonija dodele grantova za dest opština: Kragujevac, Subotica, Inđija, Zrenjanin, Novi Beograd, Loznica, Užice, Kruševac, Prokuplje i Vranje, koje su prvobitno ušle u MEGA program, održana je u petak 22. juna Skupštini grada Beograda. Tom prilikom potpisani su i ugovori sa još 11 opština koje su ušle u USAID program MEGA: Pećinci, Arilje, Šabac, Smederevo, Kraljevo, Čačak, Vršac, Prijepolje, Leskovac, Pančevo i Paraćin.
Prisutne su pozdravili Majkl Polt ambasador SAD u Beogradu, Milan Marković ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu, Vladimir Ilić državni sekretar u ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj, Predrag Mihajlović - predsednik Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj.
O rezultatima MEGA projekta u poslednjih 16 meseci govorio je Stiven Rozenberg direktor programa za ekonomski razvoj opština koji je najavio i grantove za projekte ekonomskog razvoja u prvih deset opština i gradova, pri čemu će se u gradu Kragujevcu iz ovih sredstava finansirati jedan deo projekta izgradnje Biznis inovativnog centra. Grad Kragujevac, tom prilikom, predstavljali su Dragan Ranković glavni gradski stručnjak za upravljanje projektima, Zoran Kuzmanović načelnik gradske uprave za privredne resurse i Nataša Pešić šef kancelarije za Lokalni ekonomski razvoj.
POLJSKI ANSAMBL GOSTUJE U KRAGUJEVCU
Slađan Radovanović, glavni gradski stručnjak za regionalnu i međuregionalnu saradnju, danas je u zgradi Grada organizovao prijem za ansambl narodnih igara iz poljskog mesta Minufka (opština Bjasko-Bjale) koji će večeras u 20 časova održati koncert u Zastavinoj bašti, gde će se Kragujevčanima predstaviti spletom svojih tradicionalnih igara i pesama.
Inače, neposredno pred dolazak u Kragujevac, ovaj ansambl je gostovao u Ohridu na "Balkanskom dečjem festivalu folklora" gde je osvojio nagrade za scenski nastup i kostime.
Gosti iz Poljske biće smešteni u etno-domaćinstvu porodice Milošević u Borču gde će imati prilike da se upoznaju sa običajima ovog kraja, prirodnim lepotama i šumadijskom trpezom. Organizatori ovog gostovnja su agencija za posredovanje u kulturi "Prestige MM" iz Kragujevca i grad Kragujevac.
ASFALTIRANJE ULICE OMLADINSKE ČETE
U naselju Šumarice danas su počeli radovi na asfaltiranju ulice Omladinske čete. U naredna četiri dana, radnici Preduzeća za puteve, nasuće asfalt u dužini od 350 metara. Vrednost radova je blizu sedam miliona dinara a kompletno sređivanje te ulice finansira se sredstvima Nacionalnog investicionog plana.
Inače, prema rečima Miroslava Kandića, načelnika sektora za realizaciju planova u JP "Preduzeće za izgradnju grada" po istom principu biće asfaltirana i ulica Ive Andrića, za koju je tehnička dokumentacija u fazi izrade.
VODIČ ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ
Evropski pokret u Srbiji i Fond za otvoreno društvo, danas su u zgradi Grada predstavili "Vodič za pretpristupnu pomoć EU 2007-2013". Reč je o novom budžetskom okviru Evropske komisije za finansiranje eksterne pomoći zemljama u tranziciji koje se pripremaju da postanu kandidati za ulazak u EU.
Stoga je Evropska komisija predložila Pravilnik za usmeravanje pretpristupne pomoći putem koordinacije raznih komponenti i stvaranja jedinstvenog okvira pomoći – pretpristupnih instrumenata (Instruments for Pre-Accession Assistance, IPA).
Iako je IPA zamenila dosadašnje instrumente podrške zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU od 1. januara 2007. godine, primećeno je da ne postoji dovoljna informisanost svih aktera na nacionalnom i lokalnom nivou o ovom finansijskom instrumentu EU.
Sposobnost korišćenja IPA fondova zavisi od sposobnosti svih aktera da kandiduju odgovarajuće i realne projekte poštujući proceduru i standarde EU. Stoga, postoji pretnja da usled nedovoljne informisanosti i nedostatka kapaciteta veliki deo dostupnih sredstava ne bude iskorišćen. Za period 2007-2013. godine IPA fond iznosi oko 11,5 milijardi evra.
Prema rečima Ivana Kneževića iz Kancelarije za pridruživanje EU, pristupna pomoć IPA će biti podeljena i implementirana u nekoliko komponenata – pomoć tranziciji i izgradnji institucija, regionalna i prekogranična saradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj, ali zemljama potencijalnim kandidatima i zemljama kandidatima će biti dostupne prve dve komponente.
On je naglasio da je veoma važno da postoji dobra informisanost na lokalnom i nacionalnom nivou o mogućnostima koje pružaju ovi fondovi kako bi se u što većoj meri iskoristili, i izrazio svoje očekivanje da će do kraja godine biti potpisan sporazum o stabilnosti i pridruživanju Srbije EU.
DELEGACIJA TRENČINA POSETILA KRAGUJEVAC
Zvanična delegacija grada Trenčina (Slovačka) na čelu sa gradonačelnikom, Branislavom Celerom i ambasadorom Republike Slovačke u Srbiji, NJ. E. gospodinom Igorom Furdikom, boravila je danas u poseti Kragujevcu povodom obeležavanja 89. godišnjice od streljanja 44 slovačka vojnika iz trenčinskog regiona koji su hrabro položili svoje živote u Kragujevcu suprostavljajući se austrougarskoj monarhiji.
NJ. E. ambasador Igor Furdik na današnjoj komemoraciji na Slovačkom groblju u Kragujevcu istakao je da su Slovaci veoma ponosni na svoje sunarodnike i da mi danas treba da se zalažemo za te iste vrednosti za koje su oni položili svoje živote, ali u jednom novom civilizacijskom prostoru.
U znak sećanja na hrabre slovačke vojnike Kragujevčani su podigli spomenik u Šumaricama, a spomenik srpskim vojnicima poginulim u ratovima 1914-1918. godine podignut je na gradskom groblju u Trenčinu.
Vence palim Slovacima u Kragujevcu, danas su položile delegacije Trenčina, Kragujevca, Šumadijskog – upravnog okruga, Sokolskog društva Kragujeva i dr.
Tokom prepodneva zvanična delegacija Trenčina susrela se sa gradonačelnikom Kragujevca, Veroljubom Stevanovićem. Na prijemu je bilo reči o intenziviranju saradnje ova dva pobratimska grada, pre svega na polju auto-industrije, s obzirom da u Slovačkoj trenutno postoje tri velike fabrike automobila.
Nakon ovog prijema članovi delegacije Trenčina posetili su Šumadijski upravni okrug i Privrednu komoru.
PRIJEM ZA SLUŠAOCE ŠKOLE NACIONALNE ODBRANE
Načelnik šumadijskog upravnog okruga Miroslav Marinković i glavni gradski stručnjak za zaštitu sistema od elementarnih nepogoda Milivoje Borić, organizovali su u zgradi Grada prijem za slušaoce 50. klase Generalštabnog usavršavanja Škole nacionalne odbrane koji se nalaze na studijskom putavanju u Šumadiji i Kragujevcu.
Pozdravljajući goste, pukovnik Dragan Kovačević, komandant Garnizona Kragujevac upoznao je svoje kolege sa ličnom kartom područja šumadijskog, pomoravskog i moravičkog okruga, koje pokriva taj Ganizon i čiji je godišnji regrutni potencijal oko 5000 vojnika.
"Šumadija je pijemnot moderne srpske države, koja je iznedrila dve dinastije i odakle su kretale oslobodilačke borbe za novu državu - rekao je tom prilikom Miroslav Marinković. Kragujevac je centar vojne industrije sa dugom tradicijom, sredina koja je uvek bila naklonjena vojsci. Jedino na ovom području šajkača je bila deo vojne uniforme a truba, koju je vojska donela, postala je nacionalni instrument. Vojska je uvek bila tu ne samo da brani narod već i da pomogne u velikim elementarnim nepogodama koje su često zahvatale ovaj kraj Srbije".
Zahvaljujući se na prijemu pukovnik Ljubiša Lojanica, načelnik Škole nacionalne odbrane, je naglasio da su slušaoci 50. klase Generalštabnog usavršavanja obišli već celu zemlju i sa razlogom za kraj studijskog putovanja ostavili Šumadiju, koja je strateški i demografski najzanimljivija".
OGLEDNO POLJOPRIVREDNO DOBRO
U selu Cvetojevac danas je svečano predato na upotrebu moderno ogledno poljoprivredno dobro. Projekat je realizovan zahvaljujući saradnji ambasade Izraela, zatim, izraelske kompanije UniFood Ltd., Humanitarne zadužbine "Sveti Andrej Prvozvani", Američke agencije za međunarodni razvoj - USAID i grada Kragujevca.
Ovo ogledno dobro trebalo bi da edukuje naše poljoprivrednike, da im pokaže prednosti novih tehnologija i načina poljoprivredne proizvodnje a u cilju povećanja prinosa, boljeg kvaliteta proizvoda, otvaranja novih radnih mesta i većeg profita. U tim plastenicima proizvodiće se visoko kvalitetni rasad a sama proizvodnja biće organizovana na osnovu izraelskog modela "kibbutz".
U okviru tog projekta vrednog 300 000 dolara, izraelska kompanija UniFood Ltd. je obezbedila plastenike, rasade, osvetljenje, video sistem i drugu neophodnu opremu a biće zadužena i za marketinške aktivnosti. Zahvaljujući donaciji američkih građana, USAID je učestvovao sa oko 52 000 dolara, koliko je koštala izgradnja sistema grejanja plastenika na gas.
Inače, u proteklih šest godina USAID je finansirao realizaciju 227 projekata na području Kragujevca vrednih preko devet miliona dolara, od čega je američka donacija iznosila preko 6,5 miliona, dok je lokalno učešće građana i grada Kragujevca iznosilo više od 2,5 miliona dolara.
USVOJEN REBALANS BUDŽETA ZA 2007. GODINU
U popodnevnom delu zasedanja odbornici Skupštine grada usvojili su zahteve Sindikata metalaca koji su vezani za rešavanje problema i oporavak metalske industrije grada Kragujevca, o kojima je vođena višečasovna rasprava u prepodnevnom delu sednice.
Nakon konsultacija šefova odborničkih grupa sa rukovodstvom Sindikata metalaca, u pauzi zasedanja, ranije navedenim zahtevima pridodat je i zahtev kojim se gradonačelnik grada Kragujevca, predsednik Skupštine grada i narodni poslanici iz Kragujevca ovlašćuju da u roku od 14 dana preuzmu sve neophodne mere kako bi zakazali sastanak u Vladi Republike Srbije kome će prisustvovati predstavnici Sindikata metalaca, poslovodstva "Zastave" i predstavnici grada radi pregovora o zahtevima metalaca.
Odbornici gradske skupštine razmatrali su i usvojili Gradsku stambenu strategiju i Akcioni plan za period 2007-2012. godine. Gradska stambena strategija predlaže strateške smernice delovanja u u cilju dugoročnog procesa razvoja i unapređenja ovog sektora. Prema rečima Živorada Stankovića, projekt menadžera u JP "Gradska stambena agencija" u ovoj oblasti postoje mnogobrojni nagomilani problemi kao što su neuređeno i nerazvijeno stambeno tržište, veliki priliv izbeglica i interno raseljenih lica, nelegalna gradnja, nedostatak opremljenih lokacija za stanogradnju, odsustvo bilo kakvih subvencija za stanogradnju, sivo tržište i propadanje velikih građevinskih društvenih firmi, niska kupovna moć stanovništva i dr, koji su rešavanje stambenih problema kupovinom stanova, učini nedostupnim za većinu građana.
Iz ovih razloga bili je neophodno usvajanje Gradske stambene strategije ali je neophodno i donošenje najavljenog zakona o socijalnom stanovanju, kao i osnivanje javnog rentalnog stambenog fonda i neprofitnih organizacija u oblasti stanovanja.
Potom je usledila rasprava o predlogu rebalanska gradskog budžeta za 2007. godinu o kome se vodila rasprava nekoliko sati. Prvobitni budžet za 2007. godinu iznosio je 3 milijarde 688 miliona 190 hiljada dinara, a rebalansom je utvrđen budžet od 4 miljarde 203 miliona 157 hiljada dinara koji je uvećan za 14%.
Na ovoj sednici usvojeni su i predlozi odluka o davanju poslovnog prostora u zakup, sticanju i davanju stanova u zakup, davanju u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta, program poslovanja JP “Preduzeće za izgradnju grada” za 2007. godinu kao i paket odluka koje se tiču izmene i dopune osnivačkih odluka zdravstvenih ustanova u gradu.
RASPRAVA O SITUACIJI U METALSKOJ INDUSTRIJI
Dnevni red današnje sednice Skupštine grada odlukom odbornika proširen je sa osam na deset tačaka, a to su Situacija u metalskoj industriji Kragujevca sa predlogom zaključka o prihvatanju zahteva sindikata metalaca Kragujevca i Odluka o usvajanju gradske stambene strategije i akcionog plana za period 2007 - 2012. godina.
"Razlog zbog čega smo uputili zahtev da se na sednici Skupštine grada hitno razgovara o problemu metalske industrije jeste što nam gori pod nogama - rekao je Goran Milić predsednik gradskog odbora sindikata metalaca. Šest sindikata metalske industrije potpisalo je sporazum o zajedničkoj saradnji i delovanju sa samo jednim ciljem : Opstanak metalske industrije grada Kragujevca.
U zadnjih pet - šest meseci obraćali smo se i predsedniku Vlade i predsedniku države i resornim ministrima ali se niko nije udostojio da nas primi i sasluša istakao je Milić. S obzirom na to da Statut metalaca kaže da smo u obavezi da sarađujemo sa lokalnom samopuravom ovo je jedan od načina da zauzmemo zajednički stav koji ćete vi kao naši narodni poslanici preneti nadležnim državnim organima.
Sindikat metalaca Kragujevca formulisao je zahteve koji predviđaju usvajanje strategije metalske industrije, pokretanje inicijative za izmenu Zakona o privatizaciji, povećanje otpremnine za dobrovoljni odlazak radnika iz fabrika sa sadašnjih 100 na 300 evra po godini staža, pokretanje inicijative za izmenu Zakona o radu za prevremeni odlazak u penziju sa sadašnje dve na pet godina, rešavanje statusa ZZO - a i nastavak subvencija preduzeća do njihove privatizacije.
Ova tačka dnevnog reda izazvala je burnu raspravu u gradskom parlamentu koja je trajala čitavo pre podne. U toku je jednočasovna pauza za odbornike gradske skupštine a uporedo se u zgradi Grada održavaju konsultacije predsednika odborničkih grupa sa rukovodstvom Sindikata metalaca o proširenju zahteva o kojima se danas raspravljalo.
Sudeci po prepodnevnom toku sednice, odbornike očekuje naporan skupštinski dan s obzirom da se na dnevnom redu nalazi predlog odluke o rebalansu gradskog budžeta za 2007. godinu.
BIZNIS START - UP CENTAR
U prisustvu ambasadora Holandije u Srbiji, gospodina Ronalda Van Dartela, u Kragujevcu je danas potpisan Memorandum o razumevanju u sprovođenju projekta "Osnivanje Biznis Start - up Centra, prvog Biznis Inovativnog centra u Kragujevcu za period 2007. - 2010. godina". U ime grada, memorandum je potpisao gradonačelnik Veroljub Stevanović, a reč je o projektu koji će se partnerski realizovati sa ostalim potpisnicima, Academic Training Association iz Holandije, zatim, Univrziteta, Regionalne privredne komore, Regionalne agencije za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja, Opšteg udruženja preduzetnika "Sloga" i Asocijacije privatnih preduzetnika "Šumadija".
"Biznis Start - up centar u Kragujevcu podržavaće studente i mlade potencijalne preduzetnike da započnu i unaprede svoja mala i srednja preduzeća. Ovo je samo jedan ogranak mreže u jugo - istočnoj Evropi a projekat finansira Ministarstvo spoljnih poslova Holandije u saradnji sa lokalnim partnerima - rekao je pored ostalog ambasador Holandije. Kragujevac je danas napravio jedan veliki korak u praćenju evropskih primera. Jer, u evropskoj uniji mala i srednja preduzeća su motori privrednog rasta. U Holandiji, recimo, dve trećine radne populacije angažovano je u tom sektoru dok je u Srbiji taj procenat svega 53 posto, što znači da ima još mnogo slobodnog potencijala. Ovaj grad je poznat po auto industriji ali i po talentovanim i obrazovanim mladim ljudima koji se školuju na vašem Univerzitetu".
Zahvaljujući se na podršci, gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović je rekao da takav centar ovom gradu mnogo znači imajući u vidu uspone i padove naše industrije kroz koje smo prošli. Potencijal ovog regiona je najveći u Srbiji, a u prethodne dve godine Kragujevčani su brojnim projektima uzeli više sredstava iz Fonda za razvoj nego svi ostali u Srbiji što jasno svedoči o talentu, edukaciji i tradiciji.
Nakon potpisivanja Memoranduma, u zgradi Regionalne agencije za ekonomski razvoj otvorena je kancelarija Biznis Start - up centra u ulici Kralja Petra I, na čiju podršku mogu da računaju, pre svega, mladi ljudi od 18 do 35 godina. U kancelariji očekuju da u naredne četiri godine u razvoj malih i srednjih preduzeća ulože milion i po evra.
NOVI UGOVOR SA SRBIJAGASOM
Generalni direktor Srbijagasa Miloš Milanković i gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović potpisali su ugovor o daljoj gasifikaciji grada, vredan 40 miliona dinara, od čega će polovinu sredstava za realizaciju tog ugovora obezbediti lokalna samouprava. Zahvaljujući tome, prema rečima Jovice Budimira izvršnog direktora za investicije Srbijagasa, građani Kragujevca plaćaju priključak svega 600 evra, za razliku od ostalih gradova gde je to znatno skuplje, što delimično objašnjava podatak da Kragujevac prednjači po broju priključaka u Srbiji. Samo u protekle dve godine urađeno je blizu 55 000 metara gasovodne mreže.
Ovaj ugovor, naglasio je Stevanović, podrazumeva mogućnost da uradimo još 20 - tak kilometara gasovodne mreže i to u naseljima Beloševac, Stanovo, Bagremar i Šumarice. Novi trojni ugovor, koji se sada priprema i koji će ovih dana biti potpisan, omogućiće završetak poslova na čeličnom prstenu, izgradnju još par merno regulacionih stanica i priliku da posle toga nastavimo sa gasifikacijom prigradskih naselja. Radi se o sekundarnoj mreži odnosno o pravcu ka Erdeču i Korićanima a kada to završimo potrudićemo se da gas dobiju i žitelji u naseljima Male Pčelice i Veliko Polje.
PREDSTAVLJEN PROJEKAT CESID-a
U organizaciji Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID) i grada Kragujevca, danas je u zgradi Grada organizovan sastanak na kome su glavnim gradskim stručnjacima i načelnicima uprava prezentovana iskustva koja je tim CESID-a stekao tokom realizacije projekta "Efikasan opštinski menadžer i aktivni i informisani građani – korak ka razvijenim lokalnim zajednicama".
Ovaj projekat realizuje se od jula prošle godine i ima za cilj unapređenje položaja opštinskog odnosno gradskog menadžera odnosno menadžerskih timova u lokalnim samoupravama koji se bave lokalnim ekonomskim razvojem, strateškim planiranjem i pisanjem projekata po standardima EU.
Prema rečima Miloša Mojsilovića, jednog od koordinatora projekta, glavni gradski menadžer je fakultativna institucija prema Zakonu o lokalnoj samoupravi koga lokalna samouprava može ali ne mora uvesti i zadužen je za stvaranje pozitivne ekonomske klime i privlačenje investicija. Tokom trajanja ovog projekta koji se realizuje u 18 gradova i opština različitih po broju stanovnika, razvijenosti, resursima, naišli smo na različita iskustva. U nekim opštinama je uvedena funkcija opštinskog odnosno gradskog menadžera, u drugim opštinama ovaj posao rade čitavi timovi o čemu su odlučivale same lokalne samouprave jer najbolje poznaju svoje resurse.
Grad Kragujevac nije uveo funkciju gradskog menadžera ali je osnovao Kancelariju za lokalni ekonomski razvoj, službu za pisanje i upravljanje projektima, usvojeni su neki od strateški najvažnijih dokumenata kao što je Strateški plan lokalnog ekonomskog razvoja 2007-2011. godine, Generalni urbanistički plan, a u toku su pripreme za uvođenje jedinstvenog geografsko-informacionog sistema GIS-a.
- Proces približavanja EU nužno podrazumeva i reformu lokalne samouprave, strukturne promene kako bi se pristupilo fondovima EU i pitanjima koja se tiču lokalnog ekonomskog razvoja.
Projekat je finansirala EU preko Evropske agencije za rekonstrukciju.
DVE TITULE DRŽAVNIH PRVAKA
Gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović organizovao je danas prijem za igrače i rukovodstvo Odbojkaškog kluba "Radnički" koji su prvi put u istoriji odbojkaškog sporta u Srbiji u jednoj takmičarskoj sezoni, sa kadetima i juniorima, osvojili dve titule državnog prvaka. Čestitajući na takvom rezultatu, gradonačelnik je izrazio nadu da će se sa takvim uspesima nastaviti i dalje. Mladost u klubu, rekao je Stevanović, potvrđuje ono što rade seniori a mi ćemo kao grad učiniti sve da vam obezbedimo mnogo bolje uslove za trening.
Tom prilikom gradonačelnik je podsetio da se privodi kraju gradnja sportske hale u Velikom parku, gde će osim odbojkaša trenirati i košarkaši, zatim sportska hala Univerziteta sa 1300 mesta, svoju salu dobiće Gimnazija i Bogoslovija, a ovih dana biće raspisan i tender za salu u školi"Sveti Sava".
U znak sećanja na ovo druženje igrači su gradonačelniku poklonili odbojkašku loptu sa svojim potpisima, do nekog novog trojfeja i susreta.
JAVNI RADOVI U SRBIJI
Okrugli sto na temu "Prednosti i nedostaci javnih radova u Srbiji" u organizaciji JKP "Zelenilo" i NVO "Viktorija" iz Kragujevca, održan je danas u zgradi Grada. Sastanku su prisustvovali predstavnici opština iz Šumadije i Pomoravlja koji sprovode projekte javnih radova na osnovu prvog javnog poziva koji je krajem prošle godine raspisalo Ministarstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, kao i predstavnici Nacionalne službe za zapošljavanje iz Beograda i Kragujevca.
Cilj današnjeg sastanka bio je sumiranje šestomesečnih rezultata, iskustava i dobrih praksi među opštinama koje su realizovale ove projekte.
Iskustva grada Kragujevca u okviru ovog projekta veoma su pozitivna i postoji potreba da se sa ovim projektom nastavi. JKP "Zelenilo" sprovelo je javne radove sređivanja Spomen-parka Šumarice u okviru kojih je uređeno oko 300ha javne površine.
NVO Viktorija iz "Kragujevca" konkurisala je sa projektom "Briga i nega za stare i osobe sa invaliditetom". U okviru projekta obavljena je obuka za 11 geronto-domaćica koje su na terenu pružale usluge kućne i lične higijene i psiho-socijalne podrške starim licima.
Projekat je imao 128 korisnika, u toku 6 meseci pruženo je oko 53000 usluga staračkim domaćinstvima, a za poslove geronto-domaćica angažovane su žene koje se nalaze na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje. Neke među njima čekale su na posao i po dve decenije.
Javni radovi u Srbiji imaju za cilj povećanje zapošljivosti socijalno ugroženih i marginalizovanih grupa stanovništva i definisani su Nacionalnim akcionim programom zapošljavanja. Za javne radove koji su se u proteklih šest meseci sprovodili u više gradova i opština u Srbiji, Vlada je izdvojila sredstva od oko 120 miliona dinara, a projektom je obuhvaćeno oko 3500 korisnika.
Učesnici okruglog stola složili su se da u njihovim sredinama postoji velika potreba za obavljanjem javnih radova što istovremeno utiče na smanjenje nezaposlenosti, naglašavajući da javni radovi ne podrazumevaju samo teške fizičke poslove već i širi spektar usluga, kao što je npr. pružanje socijalnih usluga, briga o starima itd.
DAN DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI
Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, 14. jun - obeležen je u Kragujevcu svečanim prijemom koji je za višestruke davaoce organizovan u zgradi Grada. Davaoce, koji su krv dali 50, 75 i 100 puta, primio je zamenik predsednika Skupštine grada, Jovan Pavlović Bojadžić, a pozdravili su ih i predstavnici Crvenog krsta i Centra za transfuziju Kliničkog centra Kragujevac.
"O veličini i plemenitosti vaših dela najbolje mogu da govore oni kojima ste pomogli i zbog toga možete biti ponosni na sebe jer pored dobrog zdravlja u sebi nosite i čisto srce, a za grad je veliko što takvih ljudi, iz godine u godinu, ima sve više - rekao je Jovan Pavlović Bojadžić.
Pod motom "Dobrovoljni davaoci krvi - nada za život!" obeležen je dan koji je posvećen milionima ljudi koji dobrovoljno, anonimno i besplatno daju krv i na taj način spašavaju hiljade života svaki dan. "Održavanje rezervi krvi na potrebnom nivou zavisi isključivo od velikodušnosti ljudi koji poklanjaju svoju krv. Neizmerna nesebičnost naših plemenitih i humanih građana učinila je da grad Kragujevac bude u redu gradova sa najbogatijom bankom krvi" - rekla je načelnica centra za transfuziju Kliničkog centra, Vera Pantović.
Priznanje "Najhumanije sredine" za 2006. godinu, Crveni krst je dodelio podružnicama u Zastavinim preduzećima "Mašine", "Održavanje", "Karoserija" i Zastava oružje, koje su postigle izuzetne rezultate u oblasti dobrovoljnog davalaštva krvi.
Pored toga, svim dobrovoljnim davaocima, Jovan Pavlović Bojadžić uručio je zahvalnice i novčane poklon čestitke grada. Nagrade su primili i dobrovoljni davaoci koji su krv dali 5, 10, 20 i 35 puta, tako da su Crveni krst i Centar za transfuziju uručili ukupno 355 priznanja.
KRAGUJEVAČKA ŠTAMPA U 19. VEKU
Knjiga "Kragujevačka štampa u 19. veku: sadržinsko-žanrovske odlike", doktorska disertacija kragujevačke novinarke Tatjane Vulić, koju je nedavno objavila Narodna biblioteka "Vuk Karadžić", sinoć je predstavljena kragujevačkoj publici na galeriji Narodne biblioteke.
Ova knjiga je svojevrstan prilog istoriji kragujevačkog novinarstva koja na nov način osvetljava društvene i kulturne prilike u 19. veku u Kragujevcu i potvrđuje da je kolevka srpskog novinarstva upravo bivša prestonica, Kragujevac.
Prema rečima autorke, Tatjane Vulić, ova knjiga je pokušaj da se kragujevačka štampa osvetli na nov način, sa nekim dosad nepoznatim detaljuma i činjenicama iz istorije kragujevačkog i srpskog novinarstva. Knjiga brani tezu da kragujevački novinari nisu samo "talentovani tekstopisci" kako se do sada mislilo, već komentatori čiji su komentari imali snagu da menjaju društveni život, utiču na svest svojih sugrađana čak ponekad izazovu i diplomatske skandale. Naime, jedan od komentara koji je objavljen u "Novinama serbskim" pretio je da opasno ugrozi diplomatske odnose Srbije i Francuske.
Prvi broj "Novina serbskih" ugledao je svetlost dana 5. januara 1834. godine u Kragujevcu i imao je oko 600 pretplatnika. U to vreme Srbija je imala jedan od najliberalnijih zakona o štampi – istakla je autorka.
Inače, dr Tatjana Vulić diplomirala je 1991. godine na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, odsek novinarstvo, a na katedri za novinarstvo i komunikologiju stekla je zvanje doktora političkih nauka 2004. godine.
Od 1997. godine radi kao novinar u Radio televiziji Srbije – Televiziji Beograd, dopisništvo u Kragujevcu.
SUSRET PREDSTAVNIKA KANCELARIJA ZA LER
Susret predstavnika kancelarija za lokalni ekonomski razvoj iz deset gradova i opština koje su obuhvaćene programom MEGA (USAID), održan je juče u Zrenjaninu.
Ovo je treći po redu sastanak gradova i opština koje učestvuju u projektu (Kragujevac, Novi Beograd, Subotica, Inđija, Zrenjanin, Užice, Loznica, Vranje, Prokuplje, Kruševac), koji se svaki put održava u drugom gradu, a jučerašnjem sastanku prisustvovali su i predstavnici opština Pećinci i Prijepolje koje su odnedavno priključene ovom programu.
Prisutne je pozdravio zamenik predsednika opštine Zrenjanin, Goran Ibrajter i Ana Trbović ispred MEGA programa. Domaćini su organizovali obilazak BID zone, industrijskih zona Bagljaš i Elemir, kao i fabrike "Pompeja" koja je prvi primer stranih direktnih investicija u Zrenjaninu.
Za učesnike sastanka održana je prezentacija opštine Zrenjanin, prezentacija o mogućnostima ulaganja u hotelijerstvo u Srbiji i predstavljena je baza podataka za grinfild i braunfild investicije u Srbiji, kao i aktivnosti kancelarije za LER u Zrenjaninu.
Naredni susret predstavnika kancelarija za LER biće održan u septembru, u Prokuplju.
PRIVATIZACIJA PREDUZEĆA METALSKE INDUSTRIJE
U organizaciji sindikata metalaca Srbije u Kragujevcu je održan prvi okrugli sto posvećen Privatizaciji preduzeća metalske industrije Kragujevca u čijem su radu pored predstavnika sindikata učestvovali direktori tih preuzeća, Dušan Puača iz Regionalne privredne komore, Miroslav Marinković načelnik šumadijskog upravnog okruga, Radiša Bogićević direktor Filijale nacionalne službe za zapošljavanje i gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović.
"Rešeni smo da očuvamo metalsku industriju Srbije iako se ona trenutno nalazi u stanju atrofije rekao je Zoran Vujović predsednik Samostalnog sindikata metalaca Srbije, jer u ovom trenutku nemamo nijedno preduzeće koje je zdravo, da ima proizvod, tržište i zadovoljnu radnu snagu. Nema ni socijalnog dijaloga a ljudi koji odlučuju o našoj sudbini jednostavno su nespremni za taj proces. Naš interes je interes zaposlenih, preduzeća i lokalne samouprave a privatizacija metalskog kompleksa u Kragujevcu izuzetno je važna za metalsku industriju Srbije jer su tu prelama nacionalni interes ove države naročito ako se ima u vidu podatak da od metalskog kompleksa živi 100 000 radnika".
Podržavajući stavove sindikalaca da se insistira na obustavi stečaja Dušan Puača je potvrdio njihov stav da nemamo višak radnika već imamo manjak posla. Država hoće da bude menadžer a ona to ne zna da radi, pa prebacuje kolač direktorima kojima su vezane ruke jer odluke zavise od Agencije za privatizaciju. Nije dobro da tražite strateškog partnera u ovom trenutku, rekao je Puača, već bi trebalo da se založite da metalski kompleks postane državno vlasništvo. U tom slučaju ekonomske uslove subvencijama mora da obezbedi država sve do momenta dok se ne pronadje strateški partner a to je dug proces, od dve do pet godina.
Naš stav od koga ne može da se odstupi je da se sačuva metalski kompleks, da se malo više pita struka a manje političari- istakao je gradonačelnik Veroljub Stevanović. Naša država će krenuti napred tek kada reši taj problem i tek onda će biti jaka kao nekada. U Kragujevcu se u protekle dve godine i pet meseci zahvaljujući grinfild investicijama zaposlilo 11019 ljudi. Zamislite da vam neko sada najavi nove viškove i ko je taj ko može odokativno da proceni? Neophodno je da se nastavi sa subvencijama, siguran sam da nema viška radnika i zalažem se, rekao je Stevanović, da se reši problem radnika ZZO po volji tih ljudi koji se tamo nalaze ne svojom već tudjom odlukom. Ako Šumadiji ne bude dobro, smatra Stevanović, neće biti dobro nikome u Srbiji.
Današnji stavovi , način i strategija privatizacije metalskog kompleksa u Kragujevcu biće prosleđeni nadležnim ministarstvima i Vladi Republike Srbije.
RAZMATRANI IZVEŠTAJI GRADSKIH UPRAVA
Današnja, 108. sednica Gradskog veća kojom je predsedavao gradonačelnik, Veroljub Stevanović, otpočela je, kao što je to uobičajeno, izveštajem o aktivnostima lokalne samouprave u periodu između dve sednice. Najvažnija aktivnost odnosi se na pripremu rebalansa gradskog budžeta za 2007. godinu koji će se pred odbornicima Skupštine grada naći na sednici koja je zakazana za 19. jun. Donošenje ovakve odluke od velikog je značaja za realizaciju planova i započetih poslova u ovoj godini.
Odbornička grupa "Zajedno za Kragujevac" podnela je i jedan amandman na predlog rebalansa budžeta o kome su se pozitivno izjasnili članovi Gradskog veća. Reč je o preusmerenju sredstava u vrednosti oko 40 miliona dinara sa pozicije koja je namenjena za saobraćaj na poziciju namenjenu komunalnim preduzećima, s obzirom da naplata komunalnih usluga kasni posebno kada je reč o privrednim subjektima i preduzećima koja se restruktuiraju. Iz tog razloga komunalna preduzeća imaju poteškoće da obezbede repromaterijal, a sredstva koja su namenjena saobraćaju nadoknađivaće se sukcesivno tokom godine.
Na današnjoj sednici razmatran je i usvojen tromesečni izveštaj Gradske uprave za imovinu za period od 1. januara – 31. marta 2007. godine.
Prema rečima Gorana Petrovića, načelnika ove uprave, u ovom izveštajnom periodu, grupa zaposlenih pravnika i pripravnika, pripremajući se za efikasno i kvalitetno obavljanje poslova po novim menadžerskim principima za buduće tržište nekretnina, obučena je za poslove strateškog planiranja i menadžmenta u upravljanju poslovima, dok je jedan broj zaposlenih imao stručne edukacije iz oblasti upravljanja imovinom i građevinskim zemljištem, kao osnovnim resursom grada. U ovom periodu intenzivirani su poslovi na izradi baze podataka o imovini javnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač grad. U tom smislu, u saradnji sa Gradskom upravom za ekonomiju i finansije, preduzete su aktivnosti na elektronskom povezivanju sa bazom podataka nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda, čime će biti postignuta značajna efikasnost u radu i veća dostupnost informacija značajna za rad ove uprave.
Gradska uprava za imovinu pružila je svu neophodnu logističko-pravnu podršku vezanu za obezbeđivanje prostora za rad Apelacionog suda u Kragujevcu i obezbeđivanje zemljišta za izgradnju Instituta za zaštitu zdravlja i centralnog Doma zdravlja.
Na dnevnom redu našao se i izveštaj Gradske uprave za poslove Gradskog veća, gradonačelnika i opšte poslove organa grada za prvo tromesečje ove godine.
Najznačajnije aktivnosti ove uprave, pored tekućih poslova, bile su vezane za obeležavanje novogodišnjih i božićnih praznika, kao i obeležavanje Sretenja – Dana državnosti Srbije. U ovom izveštajnom periodu gradonačelnik i njegov zamenik primili su ukupno 550 građana.
NAJVIŠE RASPRAVE IZAZVALI IZVEŠTAJI O RADU JKP
U popodnevnom delu zasedanja, odbornici Skupštine grada usvojili su Predlog odluke o o pokriću gubitaka za 2006. godinu JKP "Niskogradnja", Program o izmenama i dopunama Programa poslovanja JKP "Gradska groblja" za 2007.godinu, Predlog odluke o davanju saglasnosti na Statut o izmenama i dopunama Statuta ustanove Spomen park "Kragujevački oktobar", predlozi planova detaljne regulacije groblja Erdeč, dela naselja Opornica za formiranje seoskog groblja, radne zone i zone poslovanja Korićani, grad je dobio i novu mesnu zajednicu "Denino brdo" izdvajanjem iz MZ "Vinogradi", na dnevnom redu našao se i izveštaj o poslovanju JP "Preduzeće za izgradnju grada Kragujevca" za 2006. godinu, izveštaj o sprovedenim izborima za članove Saveta građana MZ "Gornje Jarušice" kao i predlozi iz oblasti izbora i imenovanja.
Najviše rasprave izazvalo je razmatranje izveštaja o poslovanju JP "Preduzeće za izgradnju grada" za 2006. godinu koji je izazvao oprečne komentare.
Direktor ovog preduzeća, Zoran Tenjović proteklu godinu okarakterisao je kao godinu intenzivnih radova na izgradnji, rekonstrukciji i održavanju objekata infrastrukture na gradskom, prigradskom i seoskom području.Ambiciozan plan poslovanja i program radova usvojen od strane Skupštine grada imali su pokriće u ostvarenim prihodima, a pogotovu izvornim prihodima preduzeća koji se odnose na zakup i korišćenje gradskog građevinskog zemljišta.
Po ovom osnovu planirani su prihodi u iznosu od 425 miliona dinara, a ostvareni u iznosu od 562 miliona dinara što je za 32% više u odnosu na plan. Predstavnici opozicije izneli su niz primedbi koje su se odnosile uglavnom na organizaciju preduzeća, način određivanja prioriteta i kvalitet obavljenih poslova.
Sednica je završena oko 20 časova, a današnjem zasedanju prisustvovali su i predstavnici Đačkog parlamenta Tehničke škole za mašinstvo i saobraćaj.
Naredna sednica gradskog parlamenta zakazana je za 19.jun kada će se pred odbornicima naći predlog rebalansa gradskog budžeta.
ZAVRŠNI RAČUN BUDŽETA GRADA KRAGUJEVCA
Danas zasedaju odbornici Skupštine grada Kragujevca pred kojima se nalazi dnevni red od deset tačaka. U prepodnevnom delu XIX sednice, odbornici su potrošili pet sati na razmatranje prve tačke - Predlog Odluke o završnom računu grada Kragujevca za 2006. godinu.
"Odluka o završnom računu zasniva se na finansijskim podacima glavne knjige trezora i izveštaja završnih računa direktnih korisnika budžetskih sredstava - rekao je, obrazlažući predlog odluke Ratko Jovanović, načelnik gradske uprave za ekonomiju i finansije. Odluka se sastoji iz opšteg i posebnog dela, gde je dat pregled planiranih, prenetih i izvršenih rashoda. Sadrži, naglasio je Jovanović, i pregled odstupanja između odobrenih sredstava i izvršenja za 2006.godinu, izveštaj o primljenim donacijama i kreditima - domaćim i inostranim, otplatama dugova kao i izveštaja o korišćenju sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve.
Ukupno ostvareni tekući prihodi iznose 3.727.174.404 dinara dok je utrošeno 3.498.742.410 dinara. Na kraju budžetske godine, preneta su sredstva u iznosu 228.431.994 dinara. Posle konsolidacije na svim nivoima počev od glavne knjige trezora, direktnih i indirektnih korisnika, stvarni višak budžeta za prethodnu godinu iznosi 204.453.449 dinara".
"Budžet je zakon a zakon je nešto što mora da se poštuje i tačno se znaju zakonski rokovi kada se podnosi ovaj izveštaj - rekao je gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović, odgovarajući na optužbe opozicije, o nenamenskom trošenju budžetskih sredstava. Ništa ne može u ovom momentu da bude skriveno i nikada nije skrivano, jer je nepridržavanje zakona krivično delo".
Komentarišući primedbe opozicije da je grad prezadužen Stevanović je naglasio da je grad zadužen ispod minimuma a to je oko tri posto iako ima pravo na 15 procenata. Kada je reč o troškovima za službena putovanja, čiju su visinu a reč je o 14 miliona dinara predstavnici opozicije posebno kritikovali jer kako je rečeno nema obrazloženja šta su od konkretnih ugovora ta putovanja donela gradu, Stevanović je podsetio da se posle svakog službenog puta pišu izveštaji o razlozima i efektima službenih putovanja ali ti izveštaji nisu i ne mogu da budu sastavni deo završnog računa.
Inače, današnjoj sednici Skupštine grada, kao gosti, prisustvovali su profesori i učenici Tehničke škole za mašinstvo i saobraćaj.
KILOMETAR ASFALTA ZA ŠLJIVOVAC
Meštani najvećeg zaseoka u selu Šljivovac juče su dobili asfaltni put dugačak oko 1100m. Ova deonica puta, možda nevelika, dovoljna je da meštani ovog kraja zaborave na sve nedaće dolaska i odlaska do svojih kuća, posebno u zimskim mesecima.
Radove u vrednosti oko 4 miliona i 100 hiljada dinara finansirao je grad Kragujevac preko „Preduzeća za izgradnju grada“, a ažurnošću zaposlenih u „Preduzeću za puteve“ radovi su završeni za samo pet dana. Svoj doprinos izgradnji ove deonice dali su i meštani ovog kraja koji su učestvovali i sa 10% sopstvenih sredstava u finansiranju radova.
Prema rečima Zorana Milanovića, odbornika u Skupštini grada iz sela Šljivovac, u palanu je i nasipanje još oko 2km seoskih puteva kao i izgradnja trafostanice sredstvima iz NIP-a za koju je projekat već urađen i odobren, s obzirom da meštani ovog kraja imaju dugogodišnji problem sa napajanjem strujom.
Izgradsnja asfaltonog puta u Šljivovcu deo je programa lokalne samouprave „Kilometar asfalta za svako selo“ i dobar primer kako meštani sopstvenom inicijativom i saradnjom sa gradom mogu da završe infrastrukturne radove na koje se čekalo po više decenija.
MANASTIR DENKOVAC DOBIO PLASTENIK I KOŠNICE
Njegovo preosveštenstvo episkop šumadijski gospodin Jovan, gradonačelnik Kragujevca, Veroljub Stevanović i Snežana Živanović Katić, glavni gradski agronom, danas su obišli manastir Denkovac koji je nedavno iz agrarnog budžeta grada dobio plastenik vredan preko 100 000 dinara i pet košnica.
Gradonačelnik je istakao da se u ovom živopisnom kraju nadomak Velikih Pčelica nalaze još dva manastira, Sarinac i Raletinac, koja su središta duhovnosti ovog kraja i u kojima se okuplja mnogo sveta, ali da se sami manastiri suočavaju sa mnogobrojnim problemima i oskudicom, u kojima grad želi i mora da učestvuje. Manastir je ovom prilikom dobio plastenik i košnice, a u planu je i izgradnja ribnjaka .
Da su manastiri u srednjem veku bili i ugledna poljoprivredna dobra na kojima se obično uzgajalo voće i povrće, podizali vinogradi ili gajile pčele, potvrdio nam je episkop šumadijski gospodin Jovan koji je tokom današnje posete Denkovcu blagoslovio ove darove i dosadašnju saradnju sa gradom i gradonačelnikom ocenio kao izuzetno uspešnu.
UTVRĐEN PREDLOG O REBALANSU BUDŽETA
U odnosu na decembar 2006. kada je usvojen budžet grada za ovu godinu u visini od 3.688.000.000 dinara, budžet je sada uvećan za 515 miliona i iznosi 4.203.000.000 dinara - rekao je Ratko Jovanović načelnik gradske uprave za ekonomiju i finansije na sednici Gradskog veća obrazlažući predlog odluke o rebalansu budžeta. To znači da su preneti viškovi iz prethodne godine u visini 204 miliona a preostalih 311 miliona dinara, sredstva su ostvarena od prodaje građevinskog zemljišta i zakupa, i biće usmerena isključivo u investicije.
Naš plan je da završimo sve započete investicije, među kojima su najvažnije Sportska hala u Velikom parku za koju je potrebno izdvojiti 45 miliona dinara, kako bi radovi bili okončani do septembra. Među značajnim investijama je i dvomostovlje, izgradnja nove buvlje pijace, kako bi se postojeća izmestila zbog gradnje "Merkatora", zatim obdanište za još 400 mališana, kao i završetak započetih radova na saobraćajnicama, vodovodnoj i kanalizacionoj mreži i nastavak gasifikacije.
Trudili smo se da sredstva što realnije isprojektujemo a to nije bilo jednostavno, s obzirom na problem finansiranja odnosno priliva sredstava jer čekamo da Vlada profunkcioniše. Sredstva koja ćemo zaraditi od investitora, prodajom ili zakupom zemljišta, što je najvažnije, znače nova radna mesta za Kragujevac - rekao je gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović.
SVETSKI DAN BORBE PROTIV MOŽDANOG UDARA
Povodom Svetskog dana borbe protiv moždanog udara, 9. juna, danas je u zgradi Grada održana konferencija za novinare na kojoj su neurolozi prof.dr Gordana Tončev, dr Gordana Bojanić i dr Tanja Matić Bošković najavile sutrašnju uličnu akciju pod nazivom "Pet do dvanest" koja će biti izvedena u Pešačkoj zoni (ispred zgrade "Centrotekstila") u periodu od 9:30 – 12:30 časova i u okviru koje će naši sugrađani biti upoznati sa simptomima ove veoma rasprostranjene bolesti koja je prvi uzrok smrtnosti kod nas i treći u svetu.
Prema rečima dr Tončev, moždani udar je prestanak cirkulacije u glavi i može da nastane ili zbog zapušenja krvnog suda ili zbog pucanja krvnog suda. Od prošle godine kod nas se primenjujenova terapija koja je veoma uspešna i daje rezultate, to je terapija fibrinolizom koja omogućava pacijentu da normalno nastavi život. Kod primene ove terapije najbitnije je da pacijent stigne na vreme, što znači najkasnije 3 sata od pojave prvih simptoma.
Neophodno je da se pacijent odmah po prepoznavanju prvih simtoma javi službi Hitne medicinske pomoći jer tada bukvalno počinje trka sa vremenom zbog čega je ova akcija nazvana "Pet do dvanest".
Najčešći simptomi ove bolesti koju lekari zovu "tihi ubica" su iznenadna slabost ili utrnulost jedne polovine tela, iznenadne smetnje izgovaranja ili razumevanja govora, iznenadne smetnje vida na jednom ili oba oka, iznenadne teškoće u hodu, gubitak ravnoteže ili koordinacije, jaka i iznenadna glavobolja.
BESPLATNA PRAVNA POMOĆ
U zgradi Grada Kragujevca danas je u organizaciji Ministarstva pravde održan okrugli sto na temu ''Stvaranje efektivnog i održivog sistema besplatne pravne pomoći u Srbiji''. Reč je o procesu javnih konsultacija koji je započet u martu ove godine povodom otvaranja prvog konkursa Fonda za besplatnu pravnu pomoć.
Prema rečima rukovodioca Fonda Marije Lukić sastanci, na kojima će biti predstavljeni ključni aspekti projekta i principi konkursa, pored današnjeg u Kragujevcu biće održani i u Novom Sadu, Nišu,Valjevu i Beogradu. ''Program ''Stvaranje efektivnog i održivog sistema za pružanje besplatne pravne pomoći u Republici Srbiji'' pokrenuli su beogradska kancelarija UN za razvoj i ministarstvo pravde kao deo dugoročne strategije reforme pravosudja i uspostavljanja mehanizama za zaštitu ljudskih prava u Srbiji. Projekat će biti sproveden u nekoliko faza a cilj je uspostavljanje normativnog i institucionalnog sistema bespaltne parve pomoći koji će biti usmeren ka pružanju pomoći najugroženijim društvenim grupama koje nemaju adekvatan pristup pravdi, odnosno institucijama pravosudnog sistema'', rekla je Marija Lukić. Ona je dodala i da je u prvoj fazi predvidjeno osnivanja Fonda za besplatnu pravnu pomoć za čije pokretanje je sredstva obezbedio UNDP Srbija u iznosu od 320 hiljada američkih dolara. Zatim će, u narednih mesec dana, putem javnog konkursa biti izabrane organizacije koje će koristiti sredstva Fonda.
Partneri na ovom projektu su pored Ministarstva pravde i UNDP Srbija su i ministarstvo za soc.pitanja, lokalne samouprave, Vrhovni sud, advokatske komore i nevladin sektor.
Učesnike današnjeg okruglog stola u Kragujevcu u ime grada domaćina pozdravila je Slavica Kominac načelnik GU za opštu upravu i mesnu samoupravu.Ona je u najkaraćem predstavila rad Službe pravne pmoći u Kragujevcu ističući njen značaj za stanovništbo kome je potrebna ova vrsta pomoći.
AKTUELNE AKTIVNOSTI IZ OBLASTI VANPRIVREDE
Aktuelnosti iz oblasti vanprivrede bile su tema današnje konferencije za novinare koju su u zgradi Grada održale Lela Makojević, načelnik Gradske uprave za vanprivredu i Nada Milićević, član Gradskog veća zadužena za oblast obrazovanja i sporta.
Aktivnosti ove uprave u proteklih nekoliko meseci bile su najčešće usmerene na opremanje škola u seoskom i prigradskom području, nedavno je završena kompletna rekonstrukcija fasade Tehničke škole za mašinstvo i saobraćaj, a uskoro bi trebalo da otpočnu restauratorsko-konzervatorski radovi na fasadi Prve kragujevačke gimnazije.
Zavod za zaštitu spomenika kulture uradio je projekat za ovu rekonstrukciju a ova investicija vredna je oko 18 miliona i 706 hiljada dinara. Kada je u pitanju ova investicija, grad očekuje podršku Ministarstva kulture s obzirom da ova ustanova sledeće godine proslavlja 175 godina postojanja.
Kada je u pitanju srednje obrazovanje, grad će ove godine finansirati dogradnju i uređenje enterijera u Ekonomskoj školi.
Nada Milićević, član Gradskog veća za oblast obrazovanja i sporta izvestila je predstavnike medija da je ovih dana upućeno pismo premijeru Vojislavu Koštunici u kome se izražava nada i spremnost da Prva kragujevačka gimnazija bude uvršćena među obrazovne ustanove od nacionalnog značaja, koje su potpisali gradonačelnik, Gradsko veće i direktorka Prve kragujevačke gimnazije.
Na konferenciji je najavljena i dogradnja dečjeg vrtića "Lane" kao i završetak radova u vrtiću "Čuperak" čime bi trebalo da se prošire smeštajni kapaciteti i umanji pritisak na vrtiće i problem roditelja oko 600 mališana koji svake godine čekaju da budu upisani.
Investicije vezane za opremanje škola i izgradnju sportskih terena posebno na seoskom području u koje decenijama nije ulagano, nastaviće se i dalje. U planu je i početak izgradnje zatvorenog bazena u gradu koji bi pored sportsko-rekreativne funkcije trebalo da ima i zdravstvenu, s obzirom na rezultate istraživnja zdravlja srednjoškolske populacije u ovom regionu.
S obzirom da se bliži kraj školske godine, grad je obezbedio knjige za odlične i nagrađene učenike, a vrednost ove nabavke je oko 2,4 miliona dinara.
Spisak aktivnosti i planova Uprave za vanprivredu ovde se svakako ne završava, a kako je istaknuto na danšnjoj konferenciji, investicije u oblasti obrazovanja deo su strategije lokalne samouprave koja veruje da je ovo sigurna investicija koja se uvek isplati.
PORAST KONCENTRACIJE POLENA
U naredna četiri dana, zbog pretežno sunčanog vremena i povećanja dnevne temperature, koja će se prema prognozi meteorologa kretati oko 28 podeoka, iz Uprave za razvoj gradskih resursa upozoravaju na povećanu koncentraciju polena u vazduhu. U ovom periodu, za osobe alergične na polen, upozorenje aeropalinološke prognoze se odnosi na polen bora, lipe, duda, bokvice, trave, koprive, štira i kiselice.
Polen trave i koprive je jak alergen ali se očekuje u srednjim koncentracijama. Kiselica, štir i bokvica, srednje su alergenosti i njihova koncentracija će biti niska.
Osobe koje su alergične na spomenute polene trebalo bi redavno da uzimaju propisanu terapiju ali i da izbegavaju izlazak u popodnevnim časovima kada je temperatura vazduha najviša kao i kada je vetrovito.
Koncentracije polena najviše su na visini jednog metra od tla, čime su direktno izloženi respiratorni organi kod dece.
USVOJEN IZVEŠTAJ UPRAVE ZA URBANIZAM I IZGRADNJU
Današnja, 106. sednica Gradskog veća kojom je predsedavao gradonačelnik, Veroljub Stevanović, otpočela je izveštajem o aktivnostima lokalne samouprave između dve sednice veća među kojima je najvažnija priprema rebalansa gradskog budžeta koji će se pred članovima Gradskog veća naći već u petak, a potom i pred odbornicima gradske Skupštine.
Na današnjoj sednici Gradskog veća razmatran je i usvojen izveštaj Gradske uprave za urbanizam i izgradnju za period od 1.01 – 31.03. 2007. godine. Prema rečima načelnika, Bojane Divac, uprava je u ovom periodu primila 1027 novih predmeta i od tog broja obradila je 757 predmeta, što procentualno iznosi 73,7%, a u obradi je još 270 predmeta u zakonskom roku za rešavanje. S obzirom na složen postupak izdavanja odobrenja za izgradnju za koje je neophodno prikupiti veliki broj saglasnosti komunalnih preduzeća i republičkih organa, uprava je u ovom periodu obradila još 130 predmeta koji su zaostali iz prethodnog perioda što sa ostalim obrađenim predmetima u ovom periodu iznosi ukupno 887 aktova ili 86,3% završenih predmeta.
Gradska uprava za urbanizam i izgradnju u saradnji sa JP Direkcija za urbanizam i Komisijom za planove Skupštine grada, obradila je i donela u ovom tromesečju jedan veoma važan planski dokument, odnosno Plan detaljne regulacije auto-puta, koji je usvojila gradska Skupština. Ovaj dokument će olakšati rad i izdavanje odobrenja za izgradnju ne samo u ovoj upravi, a nakon izgradnje ove saobraćajnice od velikog strateškog značaja, grad može očekivati dolazak novih investitora.
UZGOJ SVINJA NA NORVEŠKI NAČIN
Specijalizovana stočarska zadruga "Agronor" iz Gornjeg Milanovca uz podršku Grada Kragujevca i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, organizovala je dvodnevni seminar za uzgajivače svinja iz cele Srbije na temu "Izgradnja i opremanje farmi za uzgoj svinja", koji će danas otpočeo u hotelu "Šumarice".
Seminar je organizovan u okviru projekta "Uzgoj svinja – norveški način" koji se realizuje kao donacija Vlade Kraljevine Norveške, a predstavlja projekat od prioritetnog značaja Ministarstva poljoprivrede Republike Srbije.
Učesnike seminara koji su se odazvali u velikom broju pozdravila je Snežana Živanović-Katić, glavni gradski agronom koja je istakla da poljoprivreda predstavlja veliku razvojnu šansu naše zemlje i ovog regiona, pa je u tom smislu i grad Kragujevac opredelio najveći agrarni budžet u Srbiji koji za 2007. godinu iznosi oko 100 miliona dinara. Kada je reč o stočarstvu, grad je odobrio kredite poljoprivrednicima sa ovog područja kroz mnogobrojne kreditne linije za proširenje kapaciteta farme, kupovinu rasne stoke, a ulaganje u znanje i edukaciju poljoprivrednika takođe predstavlja važan segment agrarne politike grada.
Tokom trajanja seminara uzgajivači iz naše zemlje imaće priliku da čuju norveška iskustva koja će im prezentovati predstavnici norveških uzgajivača kao i eksperi iz ove oblasti. Zahvaljujući mnogobrojnim povoljnostima (bogatstvo nafte, odvojenost od kopna Evrope, ogromna ulaganja u razvoj svinjarstva u poslednjih 30 god) Norveška se svrstala u red vodećih zemalja sveta po ekonomičnosti svinjarske proizvodnje. Norveška podmiruje oko 50% sopstvenih potreba u hrani, podmiruje sopstvene potrebe kada je u pitanju proizvodnja mleka i mesa, norveška vlada pruža različite mere podrške kako bi zaštitila poljoprivrednog proizvođača a godišnje subvencije koje seljak dobije od države u proseku iznose oko 18 000 evra. Kako bi zaštitila poljoprivrednog proizvođača, norveška vlada uvodi visoke cene carina na proizvode koji se mogu proizvesti u Norveškoj.
Norveški landras koji se najčešće uzgaja u ovoj zemlji je rasa sa veoma dobrim karakteristikama, ekonomski isplativa, dnevni prirast je oko 1000 gr, a potrošnja hrane iznosi 2,6 kg po 1kg prirasta.
Zadrugarstvo u Norveškoj je veoma razvijeno i dobro organizovano, ima dugu tradiciju i daje dobre rezultate.
DANI POLJA U KRAGUJEVCU
Danas je u Kragujevcu, u organizaciji Instituta za strana žita održana tradicionalna manifestacija ''Dani polja''. Institut za strna žita svake godine uoči žetve organizuje obilazak oglednih polja kako bi stručnoj javnosti prezentovao ono što je na poljima Instituta stvoreno u proteklom periodu.
Ovu manifestaciju svojim prisustvom danas su uveličali naučni radnici iz svih Instituta u Srbiji, semenarskih zadruga, načelnik Šumadijskog upravnog okruga mr Miroslav Marinković, glavni gradski agronom dr Snežana Živanović Katić sa saradnicima i drugi gosti...
Prema rečima direktorke Instituta dr Jelene Milivojević, imajući u vidu nepovoljne vremenske uslove tačnije sušu koja je do Đurđevdana pratila useve, stanje na poljima kragujevačkog Instituta je zadovoljavajuće. ''Kiša je došla u vreme kada se naliva zrno pšenice a s obzirom da su naše sorte adaptivne očekujemo prinose od preko 3 tone po hektaru što je mnogo bolje od situacije u Vojvodini. Sorte kragujevačkog Instituta su prema mnogobrojnim analizama najbolje ali ono što nam nedostaje u njihovom većem plasmanu na tržište je dobar marketing'', rekala je dr Jelena Milivojević.
Glavni gradski agronom dr Snežana Živanović Katić sa saradnicima je na današnjoj svečanosti u ime lokalne samouprave direktorki Instituta za strna žita uručila na pokol nov računar.
OTPOČELA AKCIJA ČIŠĆENJA KORITA LEPENICE
U organizaciji grada Kragujevca, JKP "Zelenilo" i Saveta građana MZ "Stragari", danas je otpočela akcija sređivanja i čišćenja korita i priobalja Lepenice, Jasenice i Klisure.
Akcijom je obuhvaćeno i uređenje prostora oko spomen-obeležja na brdu Baćinac u kome su učestvovali učenici osnovne škole "Julijana Ćatić", a akciji su se pridružili i meštani Stragara.
Inače, korito i priobalje Lepenice, Jasenice i Klisure, zbog neodgovornog ponašanja pojedinih građana, postalo je stecište velikog broja divljih deponija, pa je ovaj problem ozbiljno počeo da ugrožava vodotokove i okolno rastinje. O uređenju ovih površina ubuduće će se starati MZ "Stragari", u saradnji sa komunalnom inspekcijom, koja će vršiti redovnu kontrolu stanja korita i priobalja ovih reka.
Učesnike ove akcije danas je obišao Milivoje Borić, glavni gradski stručnjak za zaštitu sistema od elementarnih i drugih nepogoda koji je apelovao na svest naših sugrađana i promenu navika kada je u pitanju zaštita životne sredine.
Borić je obišao domaćinstva u okolini Stragara koja su pretrpela štetu na usevima tokom nevremena koje je pre nekoliko dana zahvatilo ovo područje, i obavestio ih da je grad formirao komisiju za procenu štete koja će od ponedeljka izaći na teren, a podaci o proceni štete biće upućeni republičkoj Vladi.
DECA OTPUTOVALA NA KOPAONIK
Pod pokroviteljstvom Grada Kragujevca 150 dece iz svih kragujevačkih osnovnih škola otputovalo je jutros na Kopaonik gde će u odmaralištu Agencije za turizam i saobraćaj provesti sedam dana o troškovu grada. Reč je o deci iz socijalno ugroženih porodica, deci sa posebnim potrebama, kojima su se ove godine prvi put pridružila i deca ratnih vojnih inavalida i mališani romske populacije
Glavni gradski stručnjak za socijalnu politiku Slavica Saveljić rekla je najpre da je Grad Kragujevac sa realizacijom ove akcije počeo pre dve godine, da su utisci dece koja su u prethodne dve godine boravili na Kopaoniku izvanredni i izrazila nadu da će tako biti i ovog puta.
Učenici će na Kopaoniku boraviti od 1-8. juna gde im je obezbeđen pun pansion, stalni nadzor lekara i raznovrsni sadržaji koje su osmislili vaspitači koji sa njima putuju. Za realizaciju ove akcije iz gradske kase izdvojeno je milion dinara.
ZAVRŠENI "DANI KRAGUJEVCA U BEOGRADU"
Koncertom Gradskog kamernog orkestra "Šlezinger" u Beogradu, sinoć je završena desetodnevna manifestacija "Dani Kragujevca u Beogradu". U organizaciji Udruženja Kragujevčana u Beogradu i pod pokroviteljstvom grada Kragujevca, nekadašnja prestonica predstavljena je u najboljem svetlu.
Desetodnevni bogati kulturni program svojim raznovrsnim sadržajem privukao je ne samo Kragujevčane koji žive u Beogradu, članove udruženja, nego i Beograđane koji rado posećuju ovakve manifestacije.
Udruženje Kragujevčana u Beogradu koje trenutno broji oko 600 članova dobilo je ovih dana nove prostojije koje se nalaze na osmom spratu zgrade "Zastava impeks" u Beogradu. Prema rečima Zorana Matovića, predsednika udruženja, ove prostorije predstavljaće našu ambasadu u Beogradu u kojima će svoju kancelariju imati i gradonačelnik kada bude boravio u Beogradu.
Kragujevački privrednici moći će da se okupljaju u biznis klubu, a biće formiran i medija centar i galerija.
PROCENA ŠTETE OD GRADA
Nakon nevremena koje je u ponedeljak 28.maja zahvatilo Masloševo i Stragare grad Kragujevca formirao je Komisiju za procenu štete koja je nastala u ataru sela Masloševo i opštine Stragari. Komisija je izvršila preliminarnu procenu štete dok je individualno prikupljanje podataka po domaćinstvima u toku i sprovode ga mesne zajednice.
Komisija je utvrdila da je u ataru sela Masloševo, na površini od oko 35 hektara grad naneo veliku štetu voću, naročiti šljivi, jabuci i višnji. Oštećenja su najizraženija na plodovima, čiji će kvalitet biti umanjen. Na terenu opštine Stragari, na površini od oko 30 hektara takođe je došlo do oštećenja na plodovima voća, usled grada slabijeg intenziteta. Štete na kukuruzu je bilo ali uz hitne preventivne mere, koje je Komisija preporučila u cilju suzbijanja bolesti, očekuje se da se ova kultura vremenom regeneriše. Žitarice (ječam, pšenica, ovas) su mestimično polegle usled delovanja olujnog vetra. Grad je dosta oštetio i povrtarske kulture (paradajz, papriku, luk, grašak).
Komisija za procenu štete nastavlja sa radom a nakon prikupljanja podataka od individulanih domaćinstava biće sačinjen kompletan Izveštaj o šteti nastaloj u selu Masloševu i opštini Stragari koje je 28.maja zahvatio gradonosni oblak. Taj Izveštaj biće prosleđen Vladi Republike Srbije.
PREDUZEĆE "ŠUMADIJA FILM" PRIPALO GRADU
Rešenjem Okružnog suda u Kragujevcu od 24. maja , imovina i vlasništvo nad društvenim preduzećem "Šumadija film" pripalo je gradu Kragujevcu i Republici Srbiji.
Tim povodom, danas je održana konferencija za novinare na kojoj su o značaju ove odluke za grad i za ovo preduzeće govorili gradonačelnik, Veroljub Stevanović i Dejan Lazarević, direktor "Šumadija filma".
Ovim rešenjem poništeno je prethodno rešenje Opštinskog suda od 27.12.2006. godine po kome je imovina ovog preduzeća bila i dalje društvena, što je bilo veoma nepovoljno rešenje za grad koji bi prestankom postojanja društvene imovine izgubio trenutno jedinu koncertnu dvoranu u gradu.
Gradonačelnik je ocenio da je reč o odluci koja je veoma važna za grad i da će gradska dvorana "Šumadija" i bioskop "Pionir" ubuduće biti prostori koji bi trebalo da odgovore kulturnim potrebama Kragujevčana i obogate kulturni život u gradu.
Renoviranje gradske dvorane "Šumadija" je u toku i trebalo bi da bude završeno do kraja godine, a sredstva za renoviranje bioskopa "Pionir" biće predviđena budžetom za narednu godinu ili rebalansom ovogodišnjeg budžeta.
Direktor "Šumadija filma", Dejan Lazarević, zahvalio se predstavnicima lokalne samouprave i medija na saradnji i podršci u najtežim trenucima za ovo preduzeće.
On je najavio da će javnost biti obaveštena o novom obliku organizacije i poslovanja ovog preduzeća i najavio je da će nakon renoviranja grad dobiti svoj, kragujevački "Kolarac" i "Sava centar".
AGRARNI NOVINARI U POSETI KRAGUJEVCU
Članovi Društva agrarnih novinara ''Dan'' iz Novog Sada i Beograda, njih tridesetak, boravili su danas u Kragujevcu. Razlog njihove posete našem gradu je najveći agrarni budžet koji Kragujevac ima u poslednje tri godine, politika koja se sprovodi u oblasti poljoprivrede i brojni realizovani programi u ovoj oblasti.
Goste iz uglednih poljoprivrednih listova poput ''Poljoprivrednika'',''Agrara'',''Poljoprivrednog lista'',''Ekonomske politike'',''Politike'', ''Novosti'', ''Mađara so'', ''Ruskog slova'', TV Bačka Palnika, TV''Most'', TV ''Apolo'', TV Novi Sad i druge, najpre je u Svečanom salonu primio gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović.
Poželevši im dobrodošlicu u srce Šumadije Stevanović je rekao da je veoma važno da se čuje i vidi ono što grad radi u oblasti poljoprivrede. ''Nije isto kada pričam vama koji ste profesionalci, usko specijalizovani za oblast poljoprivrde i onima koji to nisu. Mi smo agrarnim budžetima u protekle tri godine pokazali da nam je selo najbitnije. To znaju naši ljudi koji žive na selu. Pored sredstava koja plasiramo kroz kredite, razvojne programe i subvencije iz agrarnog budžeta lokalna samouprava mnogo je učinila i po pitanju infrstrukture u kragujevačkim selima, što je takođe jako važno za naše poljoprivrednike'', rekao je novinarima gradonačelnik Stevanović i dodao da će se takva politika nastaviti i u narednom periodu.
Zatim je u velikoj sali Skupštine grada Kragujevca održana prezentacija KG AGRARA, odnosno video projekcija svih najvažnijih aktivnosti koje je tokom 2005, 2006 i u prvoj polovini 2007.godine realizovalo Odeljenje za poljoprivredu grada. Prema rečima dr Snežane Živanović Katić glavnog gradskog agronoma poljoprivrednicima je pored sredstava iz budžeta pomagano i iz gradsih robnih rezervi. ''Od svih planiranih aktivnosti od 2005.godine do ovog momenta realizovano 99% kroz robne i novčane kredite. U proteklom periodu realizoavli smo 906 kreditnih zahteva u ukupnom iznosu od 115 miliona dinara. Svesni smo da je to samo mali pomak jer se u poljoprivredu godinama nije ulagalo, ali je pomak i zadovoljni smo odnosom i poverenjem koji smo uspostavili sa našim poljoprivrednicima'', rekla je dr Živanović Katić.
Današnjoj prezentaciji u sali Skupštine grada prisustvovali su, pored predstavinika lokalne samouprave zaduženih za poljoprivredu, i predstavnici Udruženja, institucija i društava koji sarađuju sa gradskim Odeljenjem za poljoprivredu. U nastavku posete Kragujevcu 30-ak agrarnih novinara iz Beograda i Vojvodine u prtanji svojih domaćina obišli su domaćinstva uglednih poljoprivrednika iz Čumića, Masloševa i Cerovca.
JAVNA DEBATA O DECENTRALIZACIJI KULTURE
U okviru projekta "Refrakt", danas je u zgradi Grada održana javna de |